U Federaciji BiH je u 2010/11. godini zasijano 196.925 hektara zemljišta, što je više 4,1 posto u odnosu na sjetvu u 2009/10. godini. Međutim, taj rast predstavlja vrlo male godišnje varijacije u zasijanim površinama koje ništa ne znače, jer je trend negativan ako se uzmu u obzir podaci za više godina kumulativno. Blagi rast u ovoj godini neće ništa bitno promijeniti i dalje ćemo imati malo zasijanih obradivih površina. I dalje je iskorištenost obradivih površina oko 50 posto. Vlasti ništa nisu učinile da se poveća korištenje obradivih površina, niti imaju program korištenja zemljišnih resursa, kao ni program proizvodnje hljebnog žita. Sankcije koje su predviđene Zakonom o zemljištu se ne provode. Nijedna općina nije izdala u zakup zemlju koju vlasnik ne obrađuje, tako da se taj zakon uopće ne provodi. Do preokreta može doći jedino kad država poveća novčanu podršku poljoprivrednim proizvođačima, i to po hektaru zasijane površine, te kad uvede subvencionirani dizel (plavi dizel) i subvencionirano đubrivo.
U Federaciji BiH je u 2010/11. godini zasijano 196.925 hektara zemljišta, što je više 4,1 posto u odnosu na sjetvu u 2009/10. godini.
Međutim, taj rast predstavlja vrlo male godišnje varijacije u zasijanim površinama koje ništa ne znače, jer je trend negativan ako se uzmu u obzir podaci za više godina kumulativno.
Sead Jeleč iz Udruženja poljoprivrednika u BiH smatra da blagi rast u ovoj godini neće ništa bitno promijeniti i dalje ćemo imati malo zasijanih obradivih površina. Prema njegovim riječima, i dalje je iskorištenost obradivih površina oko 50 posto. Vlasti ništa nisu učinile da se poveća korištenje obradivih površina, niti imaju program korištenja zemljišnih resursa, kao ni program proizvodnje hljebnog žita.
Sankcije koje su predviđene Zakonom o zemljištu se ne provode. Nijedna općina nije izdala u zakup zemlju koju vlasnik ne obrađuje, tako da se taj zakon uopće ne provodi. Do preokreta može doći jedino kad država poveća novčanu podršku poljoprivrednim proizvođačima, i to po hektaru zasijane površine, te kad uvede subvencionirani dizel (plavi dizel) i subvencionirano đubrivo, kaže Jeleč.
Obradive površine u Federaciji BiH od 2005. godine konstantno se smanjuju. Tako je te godine bilo oko 719.000 hektara obradivih površina, da bi u 2009. godini spalo na oko 692.000 hektara. Oranice, bašče/vrtovi 2005. godine prostirale su se na površini od oko 411.000 hektara, da bi u 2009. godini zauzimali oko 391.000 hektara, dok je voćnjaka, s druge strane, u 2009. godini u odnosu na 2005. godinu bilo više za 1.000 hektara, ukupno oko 43.000 hektara. Slično je i s vinogradima: u 2005. godini zauzimali su površinu od oko 4.000 hektara, a u 2009. godini oko 5.000 hektara. Površina koju su zauzimale livade u 2005. godini je bila oko 262.000 hektara, a su 2009. godini oko 254.000 hektara.
Podaci federalne statistike pokazuju da je u 2005. godini bilo zasijano svega oko 197.000 hektara obradivih površina, a u 2009. godini zasijane površine su se smanjile za oko 5.000 hektara.