Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je nedavno stupio na snagu, htjelo se staviti u funkciju što više poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Ni nakon 10 godina 79 jedinica lokalne uprave nije izradilo program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a čak 102 općine nisu raspisale nijedan natječaj na osnovi tog programa. Dakle, 291.000 hektara ili 53 posto poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države još uvijek nije riješeno. Od 550.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, 40 posto dano je u prodaju, 23 posto u zakup, 25 posto u dugogodišnji zakup, 9 posto u povrat, a 3 posto za ostale namjene. No, probleme je to što vlasnici stočnih farmi računaju da imaju pravo prednosti kod dobivanja zemlje iako za to moraju imati potvrdu. Uz to, moraju dvije godine biti u upisniku poljoprivrednih proizvođača, odnosno imati održivo gospodarstvo.
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je nedavno stupio na snagu, htjelo se staviti u funkciju što više poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, kazao je u četvrtak Josip Kraljičković, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, na radionici o primjeni tog zakona.
Dodao je da ni nakon 10 godina 79 jedinica lokalne uprave nije izradilo program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a čak 102 općine nisu raspisale nijedan natječaj na osnovi tog programa. Dakle, 291.000 hektara ili 53 posto poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države još uvijek nije riješeno, kazao je Kraljičković.
Napomenuo je da je od 550.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, 40 posto dano u prodaju, 23 posto u zakup, 25 posto u dugogodišnji zakup, 9 posto u povrat, a 3 posto za ostale namjene.
No, probleme je, kaže, to što vlasnici stočnih farmi računaju da imaju pravo prednosti kod dobivanja zemlje iako za to moraju imati potvrdu. Uz to, moraju dvije godine biti u upisniku poljoprivrednih proizvođača, odnosno imati održivo gospodarstvo.
Novost u zakonu je da se neplaćanje zakupa za minirano poljoprivredno zemljište produljuje s 10 na 40 godina, uz uvjet da se isto razminira u roku od dvije godine. Nadalje, Ministarstvo poljoprivrede davat će suglasnost na zakup pašnjaka na prostorima jedinica lokalne samouprave na rok od 20 godina.
Izmjenama zakona, među ostalim, pojednostavnjuje se procedura za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i smanjuje naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta. Takve su izmjene predložene zbog odluke Ustavnog suda koji je suspendirao dio članaka o poljoprivrednom zemljištu, uz obrazloženje da dijelom ulaze u vlasništvo nad tim zemljištem.
Kad je riječ o naknadama za prenamjenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište, ona se smanjila s 50 na 5 posto tržišne vrijednosti tog zemljišta, a sa 100 na 10 posto za osobito vrijedno poljoprivredno zemljište.
Od 550.431 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, koje je programima raspolaganja lokalne samouprave, općina i gradova predviđeno za gospodarstvo, dosad su zaključeni ugovori za 230.581 hektar ili za njih 43 posto.
Kraljičković ističe da će državno poljoprivredno zemljište koje nije stavljeno u funkciju preuzeti Agencija za poljoprivredno zemljište.