U Srpskoj ima oko 250.000 hektara obradivog zemljišta, a manje od pet odsto ovih površina je osigurano od elementarnih nepogoda. Lani je bilo samo 20 zahtjeva poljoprivrednika za osiguranje obradivog zemljišta. Ratari nemaju povjerenja u osiguravajuće kuće, zbog čega obično i ne podnose zahtjeve za osiguranje. Pored toga, i osiguravajuća društva često imaju stroge uslove. Osiguravajuće kuće traže da sve parcele poljoprivrednika budu objedinjene, zbog čega je teško osigurati obradive površine, jer ima dosta poljoprivrednika koji imaju i po deset parcela koje nisu objedinjene u jednu. Obradivo zemljište osiguravaju uglavnom velika gazdinstva i proizvođači. Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede lani je uvelo mjeru osiguranja primarne biljne proizvodnje. Za sufinansiranje protivgradne zaštite i osiguranje biljne proizvodnje lani je izdvojeno 538.000 maraka, a isto toliko novca je planirano i u ovoj godini.
U Srpskoj ima oko 250.000 hektara obradivog zemljišta, a manje od pet odsto ovih površina je osigurano od elementarnih nepogoda, rekao je "Glasu Srpske" predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usorac.
On je dodao da je lani bilo samo 20 zahtjeva poljoprivrednika za osiguranje obradivog zemljišta.
- Ratari nemaju povjerenja u osiguravajuće kuće, zbog čega obično i ne podnose zahtjeve za osiguranje. Pored toga, i osiguravajuća društva često imaju stroge uslove - kazao je Usorac.
Prema njegovim riječima, osiguravajuće kuće traže da sve parcele poljoprivrednika budu objedinjene, zbog čega je teško osigurati obradive površine, jer ima dosta poljoprivrednika koji imaju i po deset parcela koje nisu objedinjene u jednu.
- Obradivo zemljište osiguravaju uglavnom velika gazdinstva i proizvođači - kazao je Usorac.
Portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Bojan Kecman rekao je da je resorno ministarstvo lani uvelo mjeru osiguranja primarne biljne proizvodnje.
- Za sufinansiranje protivgradne zaštite i osiguranje biljne proizvodnje lani je izdvojeno 538.000 maraka, a isto toliko novca je planirano i u ovoj godini - kazao je Kecman.
On je naglasio da pravo na sredstva za sufinansiranje premije osiguranja primarne poljoprivredne proizvodnje imaju korisnici koji se bave poljoprivredom i koji u toku godine podnesu zahtjeve za osiguranje.
- Korisnici ostvaruju podsticajna sredstva na osnovu zahtjeva koji podnose osiguravajućim kućama. Visina podsticajnih sredstva isplaćuje se u iznosu do 50 odsto od iznosa osiguranja. Poljoprivrednik najviše može dobiti do 30.000 KM - kazao je Kecman i dodao da se zahtjevi za isplatu podsticajnih sredstava podnose najkasnije do 30. septembra.
Isplate
U Agenciji za osiguranje RS kazali su da je u prvih pet mjeseci ove godine na osnovu osiguranja imovine od požara i prirodnih sila isplaćeno 36 korisnika.
- Na osnovu ovog osiguranja, stanovnici su u prvih pet mjeseci dobili 319.470 maraka - kazali su u Agenciji za osiguranje.