Žetva pšenice u Republici Srpskoj je završena, a prosječni prihodi po hektaru znatno su veći od prosjeka iz prethodnih nekoliko godina. Uprkos tome, poljoprivrednici su sve količine uskladištili i ne namjeravaju ih prodavati. Osnovni razlog je suša koja je uništila kukuruz, pa je ovaj usjev više nego dvostruko skuplji od pšenice. Poništili su sve dogovore s Turcima o izvozu pšenice u tu zemlju, kao i o prodaji domaćim mlinarima. Oko 70 posto požnjevene pšenice je uskladišteno i seljaci će je koristiti kao stočnu hranu, jer zašto bi sada prodavali pšenicu za oko 0,40 KM, a onda kupovali kukuruz po cijeni od jedne marke. Ove godine u BiH pšenica je zasijana na oko 11.500 hektara, od čega u RS oko 10.000 i u FBiH blizu 1.500 hektara, što je znatno manje od zasijanih površina ranijih godina. No, ovogodišnji prinosi za oko 20 posto su veći od prosjeka u posljednjih pet godina i iznose oko tri do četiri tone po hektaru, u zavisnosti od agrotehničkih uvjeta.
Žetva pšenice u Republici Srpskoj je završena, a prosječni prihodi po hektaru znatno su veći od prosjeka iz prethodnih nekoliko godina. Uprkos tome, poljoprivrednici su sve količine uskladištili i ne namjeravaju ih prodavati.
Osnovni razlog je suša koja je uništila kukuruz, pa je ovaj usjev više nego dvostruko skuplji od pšenice.
- Poništili smo sve dogovore s Turcima o izvozu naše pšenice u tu zemlju, kao i o prodaji domaćim mlinarima. Oko 70 posto požnjevene pšenice je uskladišteno i seljaci će je koristiti kao stočnu hranu, jer zašto bi sada prodavali pšenicu za oko 0,40 KM, a onda kupovali kukuruz po cijeni od jedne marke - objasnio je predsjednik Udruženja stočara i poljoprivrednih proizvođača RS Vladimir Usorac.
Ove godine u BiH pšenica je zasijana na oko 11.500 hektara, od čega u RS oko 10.000 i u FBiH blizu 1.500 hektara, što je znatno manje od zasijanih površina ranijih godina. No, ovogodišnji prinosi za oko 20 posto su veći od prosjeka u posljednjih pet godina i, prema Usorčevim riječima, iznose oko tri do četiri tone po hektaru, u zavisnosti od agrotehničkih uvjeta.
Suša, koja je u julu zahvatila RS, uništila je oko 250.000 tona kukuruza, a prema procjenama Poljoprivrednog instituta RS, ako bi se u avgustu ponovile velike vrućine i sušni periodi, štete bi bile znatno veće i ukupna proizvodnja kukuruza bila bi upola manja od entitetskih potreba.