Semberski proizvodi i na australskom tržištu

Bez autora

May 29 2011

U bijeljinskoj Fabrici za preradu voća i povrća Sava Semberija u toku su završne pripreme za ovogodišnju proizvodnu kampanju koja bi trebala započeti sljedeće sedmice. Fabrika postoji od 1947. godine, a nakon privatizacije je modernizirana. Zapošljava 60 stalnih radnika, a tokom kampanje prerade voća i povrća bude angažirano još oko 100 sezonskih radnika. Pripremaju se proizvodne linije i ispunjavaju sanitetski uvjeti kako bi do kraja juna fabrika bila spremna za dobivanje certifikata ISO 9000 i HACCP. Ugovorene su planirane količine krastavaca, paprike, cvekle, kupusa i luka, a ugovara se i otkup jagoda i ostalih vrsta voća. Planirana je prerada 4. 000 tona sirovine za domaće tržište, 1.500 tona za strano, najviše u Australiju, Njemačku i Crnu Goru, te prerada 1.500 tona sirovine po narudžbi drugih proizvođača.

U bijeljinskoj Fabrici za preradu voća i povrća Sava Semberija u toku su završne pripreme za ovogodišnju proizvodnu kampanju koja bi trebala započeti sljedeće sedmice.

Sezonski radnici

Fabrika postoji od 1947. godine, a nakon privatizacije je modernizirana. Zapošljava 60 stalnih radnika, a tokom kampanje prerade voća i povrća bude angažirano još oko 100 sezonskih radnika.

Prema riječima tehničkog direktora Dragomira Ljubojevića, pripremaju se proizvodne linije i ispunjavaju sanitetski uvjeti kako bi do kraja juna fabrika bila spremna za dobivanje certifikata ISO 9000 i HACCP.

Ugovorene su planirane količine krastavaca, paprike, cvekle, kupusa i luka, a ugovara se i otkup jagoda i ostalih vrsta voća - kazao je Ljubojević.

Domaće tržište

Planirana je prerada 4. 000 tona sirovine za domaće tržište, 1.500 tona za strano, najviše u Australiju, Njemačku i Crnu Goru, te prerada 1.500 tona sirovine po narudžbi drugih proizvođača.

Većinski vlasnik fabrike Milorad Krstić kaže da nakon faza oživljavanja i probnog poslovanja fabrika ulazi u fazu pozicioniranja na domaćem i svjetskom tržištu.

- U ovoj godini planiramo obezbijediti sve potrebne standarde, a zatim prelazimo u fazu kompletiranja, odnosno izgradnje brenda i stabilizacije na tržištu - ističe Krstić.

Nepovoljni uvjeti

Govoreći o uvjetima poslovanja u BiH, Krstić kaže da su uvjeti koje nude banke izuzetno nepovoljni, ali da postoji niz prednosti, kao što je mogućnost proizvodnje zdrave i kvalitetne hrane.