Hrvatski pčelarski savez (HPS) u srijedu je predstavio Registar pčelinjaka i pčelara (Katastar pčelinjih paša) u prostornom prikazu koji predstavlja bazu podataka i potencijale hrvatskog pčelarstva, odnosno evidenciju pčelara i pčelinjih zajednica, HPS je kao krovna institucija svih pčelara, koja ima 120 udruga, jedina poljoprivredna skupina u Hrvatskoj koja je sama izradila Registar pčelinjaka i pčelara (Katastar pčelinjih paša) u prostornom prikazu. Projekt je financiralo Ministarstvo poljoprivrede, koje je za tu namjenu izdvojilo oko 900.000 kuna, a dio su financirale i pčelarske udruge i sami pčelari. Prema prikupljenim podacima, u Hrvatskoj ima 7470 pčelara, 8754 pčelinjaka i 366.814 košnica. Gustoća pčelinjaka u Hrvatskoj iznosi 6,4 košnice po četvornom kilometru. Tim projektom, kako je rečeno, hrvatski pčelari pariraju pčelarima u EU.
Hrvatski pčelarski savez (HPS) u srijedu je predstavio Registar pčelinjaka i pčelara (Katastar pčelinjih paša) u prostornom prikazu koji predstavlja bazu podataka i potencijale hrvatskog pčelarstva, odnosno evidenciju pčelara i pčelinjih zajednica, HPS je kao krovna institucija svih pčelara, koja ima 120 udruga, jedina poljoprivredna skupina u Hrvatskoj koja je sama izradila Registar pčelinjaka i pčelara (Katastar pčelinjih paša) u prostornom prikazu.
Projekt je financiralo Ministarstvo poljoprivrede, koje je za tu namjenu izdvojilo oko 900.000 kuna, a dio su financirale i pčelarske udruge i sami pčelari. Prema prikupljenim podacima, u Hrvatskoj ima 7470 pčelara, 8754 pčelinjaka i 366.814 košnica. Gustoća pčelinjaka u Hrvatskoj iznosi 6,4 košnice po četvornom kilometru. Tim projektom, kako je rečeno, hrvatski pčelari pariraju pčelarima u EU. Naime, gotovo sav domaći med može brzo dobiti oznaku ekološki, a time i višu cijenu, u odnosu na uvozni, koji stiže u bačvama. Predsjednik HPS-a Martin Kranjec istaknuo je da je katastar značajan za hrvatsko pčelarstvo i poljoprivredu zato što će se prvi put u Hrvatskoj moći utvrditi stvarno stanje broja pčelinjih zajednica, pčelara, točna lokacija pčelinjaka (po koordinatama), prinosi meda, podaci o rasprostranjenosti i klasifikaciji biljnih vrsta te druge informacije bitne za poljoprivredu i gospodarstvo u Hrvatskoj.
Osim toga, jedan od ciljeva tog projekta je i utvrđivanje bolesti pčelinjih zajednica, liječenje, suzbijanje bolesti i naposljetku prevencija takvih stanja.
»Podaci u katastru stalno će se nadopunjavati«, kazao je Kranjec.
Značaj projekta je i da danas pčelari i svi zainteresirani građani jednim klikom 'miša' u svakom trenutku imaju uvid u razmještaj pčelinjaka u cijeloj Hrvatskoj, rasporedu i medenju medonosnog bilja, broju košnica i sve druge podatke koji se jedanput godišnje ažuriraju, istaknuto je. Ideja o jedinstvenom registru pčelara i pčelinjaka stvorena je 2007. u Hrvatskom pčelarskom savezu kao potreba za jedinstvenim podacima o stanju u pčelarstvu Hrvatske u sklopu procesa pristupanja Hrvatska EU.