U Hrvatsku je u prvih deset mjeseci ove godine uvezeno hrane za 1,1 milijardu dolara, a samo je voća uvezeno za 210 milijuna dolara. Primjerice, prije krize tijekom koje se uvoz hrane smanjio, u Hrvatsku je 2008. uvezeno hrane za 15 milijardi kuna, što je pet milijardi više od iznosa ukupne vrijednosti domaće proizvodnje poljoprivrede i prehrambene industrije. Uvoz hrane može se smanjiti povećanjem domaće proizvodnje. Primjerice, porastom prinosa kukuruza, soje i uljarica za 20 posto dobilo bi se 800.000 tona tih proizvoda, što bi se pozitivno odrazilo i na veću domaću proizvodnju hrane. Ipak, uvoz hrane se količinski smanjuje pa bi podaci na kraju godine trebali biti drukčiji. Mora se uzeti u obzir da je cijena hrane na svjetskom tržištu rasla, što je utjecalo na vrijednost uvoza. Hrvatska je međutim kronično ovisna o uvozu hrane, jer ima samo osam poljoprivrednih proizvoda dovoljno iz domaće proizvodnje. U EBRD-u ističu da će u Uniji profitirati oni proizvođači hrane, kao što je Podravka, koji imaju prepoznatljive brendove, a da se oni mali roizvođači moraju udružiti u klastere.
U Hrvatsku je u prvih deset mjeseci ove godine uvezeno hrane za 1,1 milijardu dolara, a samo je voća uvezeno za 210 milijuna dolara, ističe Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
Primjerice, prije krize tijekom koje se uvoz hrane smanjio, u Hrvatsku je 2008. uvezeno hrane za 15 milijardi kuna, što je pet milijardi više od iznosa ukupne vrijednosti domaće proizvodnje poljoprivrede i prehrambene industrije.
Uvoz hrane, kažu u EBRD-u, može se smanjiti povećanjem domaće proizvodnje. Primjerice, porastom prinosa kukuruza, soje i uljarica za 20 posto dobilo bi se 800.000 tona tih proizvoda, što bi se pozitivno odrazilo i na veću domaću proizvodnju hrane.
Ipak, uvoz hrane se količinski smanjuje pa bi podaci na kraju godine trebali biti drukčiji. Mora se uzeti u obzir da je cijena hrane na svjetskom tržištu rasla, što je utjecalo na vrijednost uvoza.
Hrvatska je međutim kronično ovisna o uvozu hrane, jer ima samo osam poljoprivrednih proizvoda dovoljno iz domaće proizvodnje. U EBRD-u ističu da će u Uniji profitirati oni proizvođači hrane, kao što je Podravka, koji imaju prepoznatljive brendove, a da se oni mali roizvođači moraju udružiti u klastere.
Uvoz raste jer se kontinuirano smanjuje domaća proizvodnja, a poticaji koje država daje, iako veći, očito nemaju efekt na proizvodnju hrane. Poduzeća u Hrvatskoj proizvode hrane u vrijednosti od oko pet milijardi kuna, isto toliko i seljaci, a ukupan uvoz dosegnuo je 15 milijardi kuna.
Zemlja koja godišnje uveze 1,2 milijarde dolara finalnih proizvoda i još sirovina za 700 milijuna dolara nije poljoprivredna. U Europi uvoz prehrambenih proizvoda maksimalno čini 8 posto ukupne vrijednosti tržišta hrane, a u Hrvatskoj je ta stopa već narasla na oko 40 posto.