Iako se med na domaćem tržištu najčešće kupuje od poznatog pčelara iz kućne radinosti, u recesiji je zbog naglog povećanja cijena meda došlo do povećanja njegova uvoza, jer su se potrošači okrenuli jeftinijim proizvodima. Ipak, i u krizi je bilo onih koji su bili spremni ulagati u nove proizvode, odnosno punionice meda, kao što je to bio slučaj u Osijeku gdje je otvoren pogon punionice meda za zadrugare Slavonije i Baranje. Iako je iza njih jednogodišnje postojanje i svoj su med već plasirali na tržište, otvaranje tog postrojenja vrijednog 150.000 kuna vrlo je važno i oko 60 zadrugara svjesno je da je taj korak bio nužna pretpostavaka da trgovačkim lancima ponude cjelovit proizvod. Svako jutro jedna žlica meda, recept je koji donosi otvaranje novih radnih mjesta, jer je to proizvod s dodanom vrijednosti.
Iako se med na domaćem tržištu najčešće kupuje od poznatog pčelara iz kućne radinosti, u recesiji je zbog naglog povećanja cijena meda došlo do povećanja njegova uvoza, jer su se potrošači okrenuli jeftinijim proizvodima.
Ipak, i u krizi je bilo onih koji su bili spremni ulagati u nove proizvode, odnosno punionice meda, kao što je to bio slučaj u Osijeku gdje je otvoren pogon punionice meda za zadrugare Slavonije i Baranje.
Iako je iza njih jednogodišnje postojanje i svoj su med već plasirali na tržište, otvaranje tog postrojenja vrijednog 150.000 kuna vrlo je važno i oko 60 zadrugara svjesno je da je taj korak bio nužna pretpostavaka da trgovačkim lancima ponude cjelovit proizvod. Svako jutro jedna žlica meda, recept je koji donosi otvaranje novih radnih mjesta, jer je to proizvod s dodanom vrijednosti. Kapacitet punionice je 100 tona meda godišnje, a vrijednost buduće proizvodnje procjenjuje se na 2 milijuna kuna. Uz punionicu, tu se nalazi i maloprodaja, koja je svakodnevno otvorena za kupce te je uz med i pripravke od meda moguće kupiti i opremu za pčelarstvo. Zanimljivo je da se uza slavonski med nudi i med pčelara iz Dalmacije, koji također na svom području nude med proizveden u toj punionici.
Što se tiče mljekarske industrije, u Hrvatskoj je u ožujku prikupljeno 53.059 tona kravljeg mlijeka, što je u odnosu na ožujak prošle godine smanjenje za 6,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Statistika pokazuje da je u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle godine proizvedeno više mlijeka za piće i fermentiranih proizvoda, dok je proizvodnja ostalih mliječnih proizvoda od kravljeg mlijeka bila manja.
Mlijeka za piće u ožujku je proizvedeno 26.899 tona, što je u odnosu na isti mjesec lani 9,2 posto više, a proizvodnja fermentiranih proizvoda povećana je za 9,1 posto, na 6747 tona.
Vrhnja je, pak, u ožujku proizvedeno 2162 tone, što je za 4,8 posto manje nego u ožujku prošle godine, proizvodnja maslaca smanjena je za 7,6 posto, na 376 tona, a kravljeg sira za 3,4 posto, na 2387 tona.