Trgovina - Bosna i Hercegovina

Lanac neplaćanja duži od 100 dana

Najveći problem bh. privrede predstavlja nelikvidnost, a koliko je ona izražena najbolje pokazuje podatak Evropske statističke agencije - Eurostat, da domaći privrednici za naplatu izdate robe ili pružene usluge u prosjeku čekaju 104 dana.

Prema ovom istraživanju, BiH se od evropskih zemalja nalazi samo ispred Srbije, gdje se na naplatu čeka 128 dana, i Albanije, gdje se roba ili usluga naplate u prosjeku za 127 dana. Najlošija zemlja EU u tom segmentu je Litvanija. Ona ima duplo bržu naplatu od BiH (53 dana), dok najbolja Danska (17 dana) ima čak šestorostruko efikasniju naplatu.

Bh. privrednici smatraju čak da istraživanja Eurostata pokazuju uljepšanu sliku stvarnosti, izražavajući uvjerenje da je period neplaćanja u našoj zemlji daleko duži od prikazanog. Ocjenjuju da je "poslovni nemoral" uzeo toliko maha da je gotovo nemoguće poslovati, jer se sve svelo na kompenzacije.

"Kompenzacija je danas postala model poslovanja i to je žalosno. Priča i neplaćeni računi se zatvaraju preko kompenzacija i vidljiv je veliki nedostatak novca na tržištu", rekao je Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

Milić naglašava da gotovo svi privrednici, bilo proizvođači ili trgovci, imaju strahovitih problema s naplatom na koju se čeka daleko više nego što su istraživanja pokazala.

On naglašava da privreda BiH ima veliki problem tekuće likvidnosti i da je to izraženo već duži period, tako da hitno mora biti identifikovano odakle potiče taj problem.

"Mislim da nelikvidnost vuče korijene iz nekorektnog poslovanja državnih institucija, jer su, recimo, prije tri godine dugove prema privredi pretvorili u javni dug s rokom otplate preko 20 godina", kazao je Milić i dodao da, kada bi se uzeo lanac dugovanja, da bi sigurno završio na državi, ali da bi onda bilo postavljeno pitanje da li država ne plaća privredi zato što ona ne plaća njoj ili je obrnuto.

Za razliku od BiH, mnoge zemlje iz okruženja zakonom su ograničili rokove plaćanja i uvele red u sisteme potraživanja, tako da je u Hrvatskoj maksimalan rok do kojeg se moraju platiti roba i usluge 45 dana. U Sloveniji je taj rok 90 dana, a u mnogim zemljama članicama, iako nije zakonski ograničeno, na naplatu se ne čeka duže od 30 dana.

Domaći privrednici naglašavaju da sve zavisi sa kakvom robom se radi i šta se proizvodi, jer od toga zavisi i naplata, tako da, recimo, trgovci sa brendiranom robom koja se nalazi u svim prodajnim objektima nemaju problema, dok sa druge strane, oni koji rade sa manje poznatom robom bez koje se može, grcaju u problemima naplate svojih potraživanja.

"Donošenje zakona bi bilo samo dio rješenja. Najveći problem je u bankama, gdje se nalazi ogromna količina novca koja se ne oslobađa i u sporosti sudova, jer da biste od nekoga naplatili svoju robu i usluge, treba vam preko dvije i po godine", mišljenja je Jago Lasić, potpredsjednik Privredne komore FBiH.

Da bi ilustrovao koliki je problem nelikvidnost naše privrede, Lasić naglašava da je samo u posljednja tri mjeseca za 20 odsto povećan broj blokiranih računa firmi.
Privredni sudovi

Ideja da privredni sudovi rješavaju probleme naplate potraživanja nije loša, ali privrednici ističu da je glavni problem nedostatk novca a, ne sudske presude ili rješenja.

"Džaba kada sud presudi da neka firma mora platiti kada ona nema novca, a nema novca jer i njoj neko duguje i to je jedan neraskidivi lanac dugovanja i prebijanja tih dugovanja", kazao je Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

Milić ističe da će novoosnovani privredni sudovi ublažiti problem naplate potraživanja, ali da suština ostaje, a to je neozbiljnost i poslovni nemoral.