Trgovina - Hrvatska

U srpnju nastavljen pad deficita robne razmjene

Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku za srpanj pokazali su nastavak povoljnih trendova u robnoj razmjeni s inozemstvom. Robni izvoz je u srpnju iznosio 696,8 milijuna eura.

Iako je na mjesečnoj razini već drugi mjesec za redom zabilježen pad, na godišnjoj je razini vrijednost robnog izvoza nastavila s rastom od 6,2 posto što je očekivano rezultat oporavka potražnje u zemljama nama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, navodi se u Dnevnim financijskim vijestima koje objavljuje RBA.

U eurima izražena vrijednost robnog uvoza porasla je 0,6 posto na godišnjoj razini na što su utjecaj imala i tečajna kretanja (aprecijacija kune) budući da je vrijednost uvoza izražena u kunama zabilježila pad od 1 posto. Ipak, kretanje uvoza nešto je povoljnije nego prethodnih mjeseci što je posljedica jednim dijelom baznog učinka, ali i dobrih turističkih pokazatelja u srpnju koji su se odrazili i na rast prometa u trgovini na malo, ističe se u analizi. Snažniji rast izvoza od rasta uvoza pozitivno je djelovao na razinu deficita robne razmjene. Iako nešto slabije no prethodnih mjeseci deficit robne razmjene nastavio je bilježiti pad, od 5,1 posto godišnje. Istovremeno, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 52,6 posto što je za 2,8 postotnih bodova više nego lanjskog srpnja.

U prvih sedam mjeseci ove godine robni izvoz je iznosio nešto manje od 5 milijardi eura te je za 12,8 posto bio viši nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno je robni uvoz iznosio 8,5 milijardi eura, što je 5,2 posto niže nego lani. Promotrimo li kretanja izvoza prema NKD-u vidimo kako je najveći doprinos rastu ukupnog izvoza došao iz prerađivačkog sektora, u kojem je ostvareno 91 posto ukupnog izvoza.

Od siječnja do srpnja izvoz u prerađivačkom sektoru porastao je 15,1 posto godišnje, što je prvenstveno posljedica rasta izvoza u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnji) za 80,6 posto. Najveći doprinos padu ukupnog uvoza u prvih sedam mjeseci također je došao iz prerađivačkog sektora (-6,6 posto), u kojem je najveći pad robnog uvoza bilježio segment proizvodnje strojeva i uređaja (-22,1 posto godišnje).

Nastavak povoljnih trendova u robnoj razmjeni rezultat je cikličkih kretanja u gospodarstvu, a ne strukturnih promjena te povećanja konkurentnosti, navode RBA analitičari koji očekuju kako bi i podaci za kolovoz trebali pokazati slične trendove. Izvozna aktivnost na godišnjoj će razini vjerojatno nastaviti rasti potaknuta rastom potražnje u zemljama najvažnijim partnerima. Prema kraju godine analitičari očekuju i oporavak domaće potražnje pa bi se i uvozna aktivnost mogla blago intenzivirati. S obzirom da bi rast izvoza trebao biti veći od rasta uvoza, također očekuju da će deficit robne razmjene nastaviti padati, ali sporije nego u prethodnim mjesecima.