Seoski turizam je pokretač ruralne ekonomije, novih poslovnih inicijativa i povezanosti poljoprivredne proizvodnje i turizma. Prema OECD klasifikaciji, 85 odsto teritorije Republike Srbije čine ruralna područja u kojima živi između 44 i 55 odsto populacije. Oko 75 odsto stanovništva u ruralnoj sredini bavi se poljoprivredom za sopstvene potrebe, a procenjuje se da 41 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) potiče iz tih područja. Sve se veći fokus stavlja na diversifikaciju ruralne ekonomije i nepoljoprivrede, odnosno na nove vrste delatnosti. Podaci pokazuju da su žene i siromašni najviše pogođeni problemima koji opterećuju ruralna područja, jer su najčešće u situaciji da se bave porodičnim delatnostima i da im se to ne plaća, a oni su u tom smislu, potencijalni nosioci posla. Neophodno je unapređenje domaćeg ruralnog turizma do nivoa koji postoji u zemljama u okruženju.
Seoski turizam je pokretač ruralne ekonomije, novih poslovnih inicijativa i povezanosti poljoprivredne proizvodnje i turizma, izjavio je šef Odseka za ruralni turizam u Ministarstvu poljoprivrede i trgovine Dragan Mirković.
"Prema OECD klasifikaciji, 85 odsto teritorije Republike Srbije čine ruralna područja u kojima živi između 44 i 55 odsto populacije", naveo je on.
Oko 75 odsto stanovništva u ruralnoj sredini bavi se poljoprivredom za sopstvene potrebe, a procenjuje se da 41 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) potiče iz tih područja, objavljeno je u časopisu "Korak" koji izdaje Privredna komora Srbije.
Mirković je na sednici Grupacije za ruralni turizam istakao da se sve veći fokus stavlja na diversifikaciju ruralne ekonomije i nepoljoprivrede, odnosno na nove vrste delatnosti.
Podaci pokazuju da su žene i siromašni najviše pogođeni problemima koji opterećuju ruralna područja, jer su najčešće u situaciji da se bave porodičnim delatnostima i da im se to ne plaća, ukazao je on, dodajući da su oni u tom smislu, potencijalni nosioci posla.
Po oceni Mirkovića, neophodno je unapređenje domaćeg ruralnog turizma do nivoa koji postoji u zemljama u okruženju.
On je podsetio da je od 2006. do 2008. godine oko 173 korisnika iskoristilo podsticaje za razvoj seoskog turizma u vrednosti od 91,6 miliona dinara.
Deo sredstava odobravan je u vidu predfinansiranja, koje je podrazumevalo povraćaj, što svedoči o tome da su korisnici verovali u svoju ideju.
"Vladin Nacionalni program ruralnog razvoja kompatibilan je sa IPARD programom", naveo je Mirković, ukazujući da predstojeće dve godine treba dobro iskoristiti za pripremu za korišćenje sredstava fondova EU.